Dan ružičastih majica - utječe li društvo na nasilje među mladima?

Dan ružičastih majica - utječe li društvo na nasilje među mladima?

Zadnju srijedu u veljači obilježava se dan ružičastih majica, nacionalni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja - odlučio je tako Hrvatski sabor 17. veljače 2017. godine. Obilježavanje ovog dana započelo je Kanadi kao znak podrške dječaku koji je trpio nasilje u školi zbog svoje ružičaste majice.

Kako definirati nasilje među mladima?

Kažu, nasilje među mladima definira se kao ponašanje između dvoje ili više mladih ljudi s ciljem kontrole, moći i zastrašivanja . Kako izgleda nasilje među mladima? Može biti ekonomsko, fizičko, psihološko, emocionalno, seksualno, kulturalno…  Mnogi su faktori koji utječu na to kako i zašto će doći do nasilja, a posljedice su još brojnije i pogubnije.

Tko su uopće ti ‘mladi’?

Obično se smatraju društvenom skupinom od 13 do 30 godina koja ima specifične potrebe, interese i ciljeve. Također, specifični sup o tome što ih društvo treba istovremeno štititi i pružati im mogućnost za preuzimanje odgovornosti u skladu s njihovim rastućim mogućnostima i razvojem njihove ličnosti. Nacionalni program za mlade predviđa podršku mladima u čak 7 područja djelovanja: Obrazovanje, profesionalno osposobljavanje i usavršavanje, zapošljavanje i poduzetništvo, socijalna zaštita i uključivanje, zdravlje i zdravstvena zaštita, aktivno sudjelovanje mladih u društvu, kultura i mladi, mladi u europskom i globalnom okruženju. Cilj je mlade osnažiti, osposobiti iz za zagovaranje vlastitih interesa i aktivno uključivanje u društveni, kulturni, ekonomski i politički život zajednice. To su ujedno i glavne smjernice tzv. "Riječkog modela građanskog odgoja", koji se osim u Rijeci počinje uvoditi u Sisku, Čakovcu i brojnim gradovima Istarske županije.

Kako društvo utječe na pojavnost nasilja među mladima?

Mladi su društvena skupina koja je najviše pogođena krizom društva i ekonomije: oni najjače osjete njihove negativne posljedice. To utječe na njihovu sliku o svijetu, vlastitim mogućnostima i perspektivi.

Miliša već 2005.g. u svojoj analizi novinarskih tekstova naglašava sljedeće: ne postoji komunikacija na svim razinama društva; nedostaju stručnjaci , poglavito specijalisti u radu s nasilnom ili zlostavljanom djecom; agresivnost u mnogim segmentima društvenog života mladima predstavlja poticaj i plijeni im pozornost; zanemaren je istraživački pristup novinarstvu i mediji malu pozornost pridaju objektivnom pristupu, odabirući senzacionalistički i plitak pristup različitim temama; ograničenost školskog kurikuluma i nedostatak školskog pluralizma; mladi se stavljaju na rub društva i oduzimaju im se mnogi načini djelovanja; postoji mali broj centara za mlade, pogotovo van urbanih središta; društvo je opsjednuto hedonizmom i brzim bogaćenjem; nedostaje analiza agresivnosti kao dubljeg društvenog problema.

Kako poruke društva utječu na mlade?

Na temelju Miliševe analize može se zaključiti kako su poruke koje društvo šalje mladima negativne, senzacionalističke, iskrivljene i obojane nasiljem. Zašto je to važno?

Poruke koje društvo šalje mladima specifične su zbog fizičkih i psiholoških promjena kroz koja oni prolaze. Velike hormonalne i fizičke promjene, krhki odnos odgovornosti i prava mladih, sve veće poistovjećivanje s vršnjačkom skupinom i slabljenje utjecaja obitelji, veća emocionalna nestabilnost, promjena i nestalnost slike o sebi i osjećaja vlastitog identiteta, jačanje svijesti o vlastitoj seksualnosti, potreba za autonomijom... Kada mladi nemaju odgovarajuću podršku koja će umanjiti rizične faktore, svi ovi razvojni pritisci mogu dovesti do problema u ponašanju (npr. agresivnost) ili do internaliziranih problema (npr. depresija, anksioznost) koji povećavaju vjerojatnost pojave nasilja i pojačavaju njegove negativne posljedice.

Stoga, možemo zaključiti kako su je društvo u velikoj mjeri odgovorno za mlade, jer je društvo ono koje mladima pruža kontekst.

                                                                                                                     Maša Cek, mag. psych.

Napomena: Dio teksta originalno je objavljen kao komentar u publikaciji Faktor promjene, koju u cjelosti možete preuzeti ovdje.