Konferencija Hrvatska može bolje: šest godina poslije
O AKTIVNOSTI
Što se događa u HR školama u međupredmetnoj provedbi GOO?
Nikola Baketa iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu podijelio je najnovija saznanja o političkoj pismenosti učenika_ca završnih razreda, koja nije na zavidnoj razini, pogotovo među mladićima iz strukovnih škola.
Marko Kovačić (IDIZ) predstavio je preliminarne rezultate istraživanja međupredmetne provedbe GOO-a u hrvatskim školama. Iskustva nastavnika_ca prikupljena u 2022. godini govore o privilegiranost predmeta: postoje određeni segmenti obrazovnog sustava koji su mnogo više prilagođeni provedbi GOO. Kovačić ističe razrednu nastavu kao svijetli primjer inovativnih i suvremenih metoda. Najveća prepreka je u nesustavnosti provedbe međupredmetne teme GOO. Ovisi o motivaciji, entuzijazmu – ne postoji provjera niti evaluacija provedbe. Kurikul iz 2019. nije puno toga promijenio.
GOO od vrtića do fakulteta: Ima načina, kada ima volje?
Katarina Turković Gulin (predsjednica Udruge SIDRO) se pozitivno osvrnula na smjernice Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje za provedbu GOO. „Nikada nije rano za razvoj građanskih i socijalnih kompetencija“, istaknula je. Smatra da se u vrtiću GOO provodi kroz raznolike aktivnosti. Kao glavnu prednost ali i prepreku navodi veliku slobodu. „Tamo gdje postoji razvijena građanska svijest, tamo GOO puno snažnije funkcionira. Tamo gdje sredine nisu podražavajuće, gdje su odgajateljice u podređenom položaju, GOO ne postoji ili se provodi poskrivećki.“
Boris Jokić (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu) se osvrnuo na kurikulum Škola i zajednica (tzv. ŠiZ), koji je nastao na inicijativu nekoliko institucija koje su željele pokrenuti promjenu. Pilot program se provodi u Prvoj riječkoj gimnaziji, a interes je velik i u ostatku Hrvatske: čak 49 zagrebačkih, 17 riječkih škola, a i šire! Jokić ističe nadu da fakultativni predmet ŠiZ može zaživjeti u mnogim raznolikim školama zbog svoje fleksibilnosti, širine i versatilnosti.
Tomislav Leškovac (predsjednik povjerenstva za uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja ZG) je istaknuo da će kurikulum GOO-a za zagrebačke osnovne škole imati veliku fleksibilnost, a sve teme će imati jaku poveznicu a GOO. Za pilot provedbu zainteresirano je preko šezdeset škola, od čega će se krenuti u provedu u njih trideset (26 osnovnih i četiri srednje).
Lana Golob (Odjel za odgoj i školstvo Grada Rijeke) podijelila je riječko iskustvo provedbe GOO po tzv. „riječkom modelu“. Kao ono što povezuje sve provoditelje istaknula je motivaciju i želju za prijenos kompetencija djeci. U Rijeci GOO se provodi od petog do osmog razreda osnovne škole. Podijelila je neke podatke evaluacije provedbe: visoko zadovoljstvo učenika_ca, provoditelja i roditelja, kao i postignutost postavljenih ishoda učenja. Ispitani ravnatelji_ce ne smatraju GOO opterećenjem za satnicu i učenike.
Bojana Ćulum Ilić (Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci) primijetila je da studenti_ce trebaju pojačanu podršku pri početku studija, kao i razvoju svojih građanskih i socijalnih kompetencija. „Bilo bi najlakše uprijeti prstom u prijašnje razine obrazovanja kada pričamo o lošim građanskim kompetencijama studenata_ica, ali trebamo imati na umu kapacitete i mogućnosti sustava.“, kaže. Akademiju opisuje kao mjesto na kojoj i dalje vlada jedna transmisijska kultura prenošenja informacija, a puno toga ovisi o motivaciji pojedinaca, baš kao i drugdje. Podijelila je pozitivan primjer Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci, gdje su ECTS bodovi dodijeljeni studentima za rad u zajednici. „Učenje ne staje unutar zidova obrazovnih ustanova“, zaključila je.
Prevencija ranog napuštanja školovanja: nužno je povezati sve dionike i djelovati na obrazovne politike
Thomas Fernell s Instituta za razvoj obrazovanja je podijelio saznanja koja su stečena kroz Mrežu Cjeloživotnog učenja za sve o nejednakostima u obrazovanju. Podjela kriterija i načina bodovanja za socijalno ugrožene osobe daje nadu, no ne rješava sve probleme nejednakosti. Na razini vrtića Hrvatska i dalje zaostaje po broju uključene djece, a PISA rezultati istraživanja ovise, između ostalog i u socioekonomskom status. „Nužno je povezati sve razine obrazovanja ako želimo pravičan i uključiv sustav obrazovanja u Hrvatskoj.“, rekao je.
„Djeca koja žive u siromaštvu su nevidljiva djeca u svim sustavima u kojima se kreću. Djeca u riziku od siromaštva nevidljiva su i sustavu Centra socijalne skrbi.“, rekla je Olja Družić Ljubotina (inicijativa 'Pravo svakog djeteta na školski obrok' ). Ističe da je problem siromaštva djece puno veći od intenziteta kojim se društvo njime baci, uključujući civilno društvo. „Postoje mnogi skriveni troškovi u obrazovanju, od prehrane, do materijala za praksu.“, upozorila je.
Martina Horvat (Ambidekster klub iz Zagreba) pričala je o mladima koji su napustili sustav obrazovanja ili su u riziku od ispadanja iz obrazovnog sustava. „Hrvatska po statistikama ne stoji loše, naša stopa ispadanja iz obrazovnog sustava je manja od 10% pa se donosioci odluka ne brinu puno o toj djeci i mladima. To često znači da je njihov povrata u sustav obrazovanja puno teži.“, rekla je.
Danijel Martinović iz Duginih obitelji podijelio je neke rezultate istraživanja iskustva i potreba mladih LGBT osoba u Hrvatskoj. O LGBT temama u preko 20% slučajeva u školama se govorilo negativno. Studenti_ce su otvoreniji od srednjoškolaca_ki, gdje je i društveno okruženje percipirano kao više podržavajuće.
SKOCKANO kao sustav koji odgovara na potrebe civilnog i suvremenog društva
Mario Bajkuša iz Foruma za slobodu odgoja i Lovorka Bačić iz Centra za mirovne studije predstavili su sustav SKOCKANO – Standard kvalitete organizacija civilnog društva konstruktivno angažiranih u neformalnom obrazovanju.
Jedna od dobitnica SKOCKANO oznake jest i Delta, odnosno naš projekt Akcija za 5! Bila nam je čast sudjelovati u ovom procesu, a dobile smo mnogo ideja kako još unaprijediti i dignuti Akciju za 5! na još višu razinu. Akcija za 5! provodi se već šesnaest godina, a želja je da se širi još dalje i da mladi imaju prilike vježbati demokraciju tamo gdje se ona i događa – u gradskim vijećnicama, na mjestu gradskih vijeća!
Aktivan sektor: mnoštvo projekata udruga i škola
U zadnjem dijelu programa udruge i škole predstavljale su svoje trenutne ili postojeće programe i projekte. Mi smo predstavile projekt MODUS – civilni i javni sektor za GOO. Kratko smo podijelile zaključke provedenog istraživanja te naglasile važnost i vrijednost ovakvih okupljanja i umrežavanja. Također, iskoristile smo priliku pozvati zainteresirane za sudjelovanje na edukaciji za provoditelje_ice GOO-a (kako iz udruga, tako i iz škola) u Belom Manastiru od 24.-30. lipnja gdje će naše partnerice Akademija za ljudska prava iz Norveške podijeliti znanja i vještine neformalne edukacije u području ljudskih prava marginaliziranih skupina.
Posebno nas je razveselilo izlaganje volonterskog kluba Gimnazije u Čakovcu, koji su pokrenuli Volonterski klub koji posreduje između učenika_ca i civilnog društva u Čakovcu. Volimo vidjeti aktivne mlade u aktivnom društvu!
