Dobar film ili serija građanskog odgoja i obrazovanja vrijedi! – Varalica s Tindera

O AKTIVNOSTI

S obzirom na to da živimo u svijetu u kojemu se u svakodnevnoj komunikaciji sve više orijentiramo na društvene mreže, nešto prostora u ovoj kolumni posvetit ću i osvještavanju o društvenim mrežama i digitalnoj komunikaciji. Danas ću govoriti o dokumentarnom filmu Varalica s Tindera („The Tinder Swindler“) koji se počeo prikazivati na Netflix platformi u veljači ove godine. Osim teme aplikacija za upoznavanje, otvara i tematiku djelovanja pravnog sustava.

Savršeno osmišljena online prevara

Film prati prevaranta Simona Levieva te njegove žrtve. Njihovo upoznavanje dešava se putem aplikacije Tinder. Tinder je samo jedna od mora aplikacija za upoznavanje gdje žene i muškarci pokušavaju pronaći srodnu dušu. Ovakve aplikacije su, čak više od ostalih društvenih mreža, leglo prevaranata. Koliko god bili oprezni, nikada ne možemo znati tko je osoba iza profila.

Upravo to se dogodilo djevojkama koje su „zapele za oko“ Simonu Levievu. Koristeći aplikaciju Tinder, prvo bi zaveo žene te ih vodio na skupa putovanja, obećavao im zajednički život i skupe stanove - tako ih uvjeravajući u svoje bogatstvo. One tada ne bi imale razloga posumnjati u istinitost njegovih riječi kada ih zamoli za financijsku pomoć da pobjegne svojim „neprijateljima“. Zasigurno će im platiti natrag, a njegov posao trgovca dijamantima zasigurno može stvoriti mnoge neprijatelje.

Simon Leviev, odnosno, Izraelac rođenim imenom Shimon Hayut, putovao je Europom predstavljajući se kao sin Lev Levieva, kralja dijamanata. Fotografije na Tinderu potvrđivale su njegov bogati način života. Čak i nakon googlanja njegova imena, priča bi „držala vodu“. Ovakvo formiranje cjelovite slike osobe zahtjeva mnogo truda. Zbog toga je uvijek važno biti na oprezu s osobama koje upoznajemo online, preko društvenih mreža i aplikacija za upoznavanje. Nikada ne možemo biti potpuno sigurni tko je osoba s kojom razmjenjujemo poruke te treba biti oprezan prilikom upoznavanja.

Kada i zašto tako kasno prevara postaje sumnjiva?

Djevojke koje su upoznavale Simona putem Tindera redovito su odlazile s njime na skupocjene prve spojeve, nekada čak i na drugi kraj svijeta. Njihove prijateljice su ih upozoravale kako to zvuči predobro da bi bilo istinito, ali one se nisu obazirale dok se same nisu uvjerile u njegovu prevaru. A nekada je za to trebalo jako mnogo uvjeravanja. Simon je skupocjena putovanja, večere i izlaske financirao novcem kojega je dobivao od svojih drugih djevojaka i prijateljica koje je prethodno zaveo i prevario. Naravno, obećao bi vratiti te novce nakon što pobjegne neprijateljima, ali to nikada ne bi napravio. Žene bi uzimale kredite kako bi mu mogle poslati velike svote novaca dok ne bi shvatile da je nešto vrlo sumnjivo.

Simon je slao iste poruke i slike kako bi ih uvjerio da je stvarno u opasnosti, te da ga prate, zbog čega ne može koristiti vlastite kreditne kartice. Lažirao bi da je vratio novce, šaljući lažne dokaze o bankovnom transferu, ali novci nikada ne bi „sjeli“ na račun. Kada bi cijela situacija postala previše sumnjiva, prekinuo bi kontakt s djevojkama.

Prva djevojka shvaća da ju je Simon prevario nakon što iz banke saznaje da joj ne mogu unovčiti njegov transfer. Policija dolazi na njezina vrata te ju obavještavaju kako je Simon poznati prevarant i da ga nikada nisu uspjeli uloviti jer stalno putuje u „bijegu“ od neprijatelja, odnosno, od djevojke do djevojke. U nevjerici, obraća se Norveškim novinarima koji slažu priču čak odlazeći u Izrael kako bi sve provjerili. U sve se uključuje djevojka koja je smatrala da joj je Simon dobar prijatelj te također bila prevarena. Članak postane viralan, te se Simon zatvara u malenoj kućici u šumi da ne bi bio prepoznat. Njegova tadašnja djevojka, još uvijek u nevjerici, javlja da zna gdje se Simon nalazi. Odlazi kod njega, pravi se da još uvijek vjeruje u njegovu priču, te prodaje njegovu skupocjenu odjeću, ali mu nikada ne isplati novce. Policiji otkriva Simonovu lokaciju. Mala osveta za gotovo 10 milijuna dolara kojima je prevario sve svoje žrtve.

Uloga pravnog sustava

Ovakve priče su ekstremi, no ipak su mogući. Uz sve prevare i opasnosti koje vrebaju danas na internetu, nikada dovoljno opreza. Pogotovo za djevojke, jer one su ipak još uvijek češće žrtve ovakvih prevara. A što se dogodilo Simonu nakon svega? Biva uhićen te osuđen na 15 mjeseci zatvora zbog počinjenog u Izraelu. No, već nakon pet mjeseci je pušten na slobodu. Otvorio je web stranicu pomoću koje pruža savjete o poslovanju za naknadu. Njegovi saveznici nikada nisu bili optuženi za svoja djela. Djevojka, koju je isto prevario, a glumila je majku njegova djeteta kako bi cijela priča bila uvjerljivija, sve negira. Simon danas živi kao slobodan čovjek, bogatim stilom života te je ponovno otvorio Tinder.

Zašto je pravni sustav ovako zakazao u ovome slučaju te nastavlja zakazivati? Zašto očite žrtve danas otplaćuju velike dugove, a prevarant živi slobodnim i bezbrižnim životom? Mogli bismo pomisliti da su djevojke bile vrlo naivne, kako su mogle povjerovati u takvu priču i uplatiti toliku svotu novaca. No, to sada nije bitno. Važno je da je pravni sustav zakazao i ostavio ih na cjedilu. Iako je Simon bio uhićen i optužen, njegovim ranijim puštanjem uz sve dokaze o prevari, sustav je stao na stranu prevaranta. Niti svojevrsna krađa identiteta i izmišljena poveznica s Rusko – Izraelskim kraljem dijamanata, nije bila dovoljna da Simona dostigne veća i ozbiljnija kazna.

Danas se mnogo priča o sudskom sporu između Amber Heard i Johnny Deppa. U Ujedinjenom Kraljevstvu, Johnny je optužen, a u Sjedinjenim Američkim Državama Amber. Koji je sustav ovdje zakazao? Možda odgovor na to nikada nećemo znati. No, jedan zasigurno je. I dok postoje takvi slučajevi, dok se zanemaruju očiti dokazi, sustav je potrebno revidirati i mijenjati. Jer ovo su, nažalost, samo dva slučaja u moru takvih gdje je pravni sustav iznevjerio prave žrtve.

Pitanja za razmišljanje:

1.       Prisjetite se nekog slučaja iz Hrvatske ili svijeta gdje su vam se kazna ili presuda činile besmislenim ili krivim. Što mislite zašto je do toga došlo? Kakva je zakonska osnova toga?

2.       Zasigurno ste se barem jednom susreli s pokušajima internet prevara. Koliko su uvjerljive bile? Jeste li nekoj od njih povjerovali?

3.       Mnoge reakcije na ovaj dokumentarni film te na članak o kojemu se govori o filmu optužuju žrtve. Govore da su glupe što su uopće povjerovale u to te gold diggers, odnosno, da su ušle u vezu sa Simonom samo zbog njegova novca, te prema tome i zaslužuju biti prevarene. Što mislite o ovakvim reakcijama? Usmjeravaju li se na pravi problem?

Piše: Valentina Dukić

Kolumna "Dobar film ili serija građanskog odgoja i obrazovanja vrijedi!" nastaje kao jedna od aktivnosti projekta MODUS – civilni i javni sektor za građanski odgoj i obrazovanje koji je usmjeren utjecanju na specifične izazove u provedbi građanskoga odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj. Projekt se provodi od 1.12.2020. do 31.3.2023. godine, a provode ga Udruga "Delta", Centar za građanske inicijative Poreč, Udruga Breza iz Hrvatske i Menneskerettighetsakademiet iz Norveške. Projekt je podržan s € 135.000,00 financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru Europskog gospodarskog prostora i Norveških grantova.