Sudjelovale smo na panelu o izgradnji solidarnog društva – p.s. Pokreni solidarnost!

O AKTIVNOSTI

Otvorenje izložbe p.s. Pokreni solidarnost održano je 11. travnja u 18 sati u Exportdrvu. Izložba, otvorena do 15. svibnja, sastoji se od niza fotografija koje ukazuju na klimatske promjene, mentalno zdravlje mladih, migracije, društvenu nejednakost, prava žena, diskriminaciju i međugeneracijsku solidarnost. Fotografije su nastale unutar projekta kojeg provodi Centar za mirovne studije p.s. Pokreni solidarnost!, u sklopu kojeg su učenici i učenice iz niza osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj tijekom prošle i tekuće školske godine obrađivali odabrane fotografije koje potpisuju autori iz Poljske, Španjolske, Italije, Francuske i Slovenije. Centar za mirovne studije u suradnji s odgojno-obrazovnim djelatnicima i djelatnicama tako kroz aktivizam, obrazovanje i stručno usavršavanje potiče mlade na raspravu o različitosti, analiziranje fotografija i kritičko mišljenje. Također, učenici i učenice imaju priliku baviti se temama koje su globalno relevantne i razviti solidarnost koja osnažuje sve sudionike, umjesto da stvara odnose moći i odvaja one koji daju i one koji primaju.

Podržava li odgojno-obrazovni sustav izgradnju solidarnog društva?

Otvorenje izložbe započelo je diskusijom „Solidarnost između redaka- podržava li odgojno-obrazovni sustav izgradnju solidarnog društva?“.

Profesorica povijesti i koordinatorica građanskog odgoja Iva Baraba iz Osnovne škole Podmurvice ukazala je na povezanost tema kojima se izložba bavi s onim temama kojih se učenici i učenice dotiču kroz kurikulum iz povijesti. Kroz obrađivanje gradiva u nastavi također naglašava borbu protiv predrasuda, ratne propagande i borbu za ljudska prava. Budući da se građanski odgoj i povijest isprepliću, profesorica potiče na izlazak i aktivnost u zajednici kako bi učenici i učenice širili svoje ideje za stvaranje solidarnijeg društva te potiče na surađuju s lokalnom zajednicom gdje učenici i učenice imaju priliku solidarizirati se s aktualnim problemima. Također, djeca se kroz izborni predmet Građanski odgoj i obrazovanje mogu uključiti u niz aktivnosti u kojima se formalni obrazovni sustav povezuje s neformalnim, kao i sa širom zajednicom.

Profesorica hrvatskog jezika u Prvoj riječkoj gimnaziji Helena de Karina ukazala je na potrebu za građanskim odgojem u srednjoj školi te kratko predstavila kurikulum izbornog predmeta Škola i zajednica, koji se od šk. god. 2022./2023. namjerava provesti u čak 17 riječkih i preko 40 zagrebačkih srednjih škola. Ističe važnost aktivacije mladih i pružanje prostora za njihovo djelovanje te napominje kako su učenici i učenice sukreatori sadržaja i aktivnosti predmeta Škola i zajednica. Profesorica je predstavila i svoj rad s učenicima na školskom časopisu Kult, kroz koji učenici i učenice imaju prostor za pisanje o društveno relevantnim temama. Profesorica ističe kako se ideja aktivacije u zajednici ne svodi se samo na materijalne probleme i infrastrukturu, već obuhvaća društvena pitanja i odnos prema marginaliziranim skupinama.

Maša Cek, izvršna direktorica udruge „Delta“, iznijela je ključne rezultate istraživanja suradnje odgojno-obrazovnih ustanova i organizacija civilnog društva u provedbi građanskog odgoja i obrazovanja provedenog 2021. godine u sklopu projekta MODUS. Govori da se škole i udruge najčešće susreću s preprekama administrativne prirode, nedostatnim financijama te nejasnim uputama od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja, kao i Agencije za odgoj i obrazovanje. Također, kroz istraživanje su se prikupila iskustva organizacija civilnog društva koje imaju još naglašenije prepreke u suradnji sa školama, budući da se bave temama koje se percipiraju kao „političke teme“ (npr. LGBTIQ+, feminizam, rodna ravnopravnost, imigracije i sl.). Učenje o djelovanju u lokalnoj zajednici najviše se promiče kroz fakultetsko obrazovanje u sklopu predmeta koji se zalažu za rad u zajednici, a kroz projekt „SLUSIK- Učenje zalaganjem u zajednici za povećanje socijalne inkluzije djece“ Delta je u suradnji s Filozofskim fakultetom u Rijeci i Ekonomskom školom Mije Mirkovića pilotirala tzv. PLACE model kojim se takvo učenje želi uvesti i u srednje škole.

Obrazovni je sustav teško odvojiti od društva u cjelini s obzirom na to da smo si svi međusobno potrebni. Svijest o potrebi za zajednicom i izgradnja solidarnijeg društva je nužna te su sve govornice zaključile da treba raditi na unapređenju suradnje formalnog i neformalnog sustava obrazovanja.

konf