15/09/2023

Zdrave veze, zdrava budućnost: cjelovitu seksualnu edukaciju u škole!

O AKTIVNOSTI

Kampanja o dobrobitima cjelovite seksualne edukacije u školama

3

Zašto bi se cjelovita seksualna edukacija učila u školama? 

Cjelovita seskualna edukacija (CSE) predstavlja pozitivan pristup seksualnosti i naglašava vrijednosti kao što su poštovanje, inkluzija, nediskriminacija, jednakost, empatija, odgovornost i reciprocitet. Promiče zdrave i pozitivne vrijednosti o tijelu, pubertetu, odnosima, seksu i obiteljskom životu. Nudi znanja i vještine potrebne za razvoj kritičkog mišljenja, samostalno donošenje (zdravih) odluka o sebi i odnosima s drugima, kao i jačanje demokratskih vrijednosti. 

Utjecaj cjelovite seskualne edukacije na djecu i mlade očituje se u smanjenju rizika vezanih uz destruktivno seksualno ponašanje, zabilježenim kasnijim stupanjima u seksualne odnose, smanjenju broja seksualnih partnera i povećane upotrebe kontracepcije (UNESCO, 2018). Cjelovita seksualna edukacija se temelji na znanstveno utemeljenim činjenicama o ljudskoj seksualnosti i reproduktivnom zdravlju, čime osigurava točne i relevantne informacije za mlade ljude, uzimajući u obzir različita religijska i svjetonazorska uvjerenja obitelji. CSE osnažuje mlade da postanu odgovorni građani i građanke koji_e su sposobni prepoznati i rješavati izazove povezane sa seksualnošću u suvremenom društvu.

Nisu li roditelji ti koji bi trebali pričati o tim temama s djecom?

Uloga roditelja je ključna u odnosu mladih prema seksualnosti! No, roditeljima je u tome potrebna podrška, posebno u pronalasku pouzdanih informacija i pripremi za razgovor o seksualnosti sa svojom djecom. Škola bi im u tome mogla biti ključna partnerica! 

U čemu je problem s dosadašnjom praksom učenja o seksualnosti?

U Hrvatskoj se seksualna edukacija ne provodi, ne prati i ne vrednuje sustavno, a nastavnici i nastavnice nemaju sveobuhvatnu podršku u provedbi. Sadržaji iz ovog područja obrađuju se najviše međupredmetno, odnosno kao teme „općeljudskih vrijednosti i kompetencija za život u 21. stoljeću“ (Škola za život) koje se obrađuju kroz sve nastavne predmete i program rada razrednika_ca (najčešće u okviru tema Zdravlje, Osobni i socijalni razvoj i Građanski odgoj i obrazovanje). Međutim, bez obzira na model provedbe (međupredmetno ili u okviru obveznih predmeta, npr. Biologije), kurikulumi se većinom temelje na medikaliziranom pristupu seksualnosti i reproduktivnom zdravlju. Pritom su često izostavljene teme koje seksualnosti pristupaju iz šire pozicije društvenih i međuljudskih odnosa koji se temelje na poštovanju, ravnopravnosti i pristanku te razumijevanju njene složenosti kao pitanja dobrobiti pojedinca_ke. Tako primjerice novije analize kurikuluma i nastavnih materijala ukazuju na to da su LGBTIQ sadržaji uglavnom nevidljivi, nedovoljno zastupljeni i/ili marginalizirani, da su sadržaji vezani uz pitanja rodne (ne)ravnopravnosti, iako dosta zastupljeni, predstavljeni uglavnom bez kritičkog sagledavanja rodnih uloga, rodno uvjetovanog nasilja, diskriminacije i neravnopravnosti u hrvatskom društvu, a da su termini vezani uz kategorije spola, roda i seksualnosti često nedosljedni, nejasni i odražavaju zastarjelu terminologiju (Hodžić i „LORI“, 2022). 

Mladi sigurno dobivaju sve informacije putem Interneta i znaju o seksualnosti više od roditelja i nastavnika!

Iako se mladi u Hrvatskoj o seksualnosti i povezanim temama vrlo često informiraju putem Interneta i drugih neformalnih kanala, to ne znači da nalaze provjerene i vjerodostojne informacije. Razna istraživanja pokazuju da su rodni stereotipi među mladima rašireni, da im nedostaje znanja o vlastitom zdravlju i dobrobiti, kao i različitim dimenzijama seksualnosti:

  • svaki treći mladić (29%) i svaka deseta djevojka (9%) ne vjeruje da žensko ‘ne’ znači ‘ne’ (Hodžić, 2007)
  • svaki peti mladić (21%) i svaka dvadeseta djevojaka (6%) slaže se da je seksualni odnos očekivana djevojčina protuusluga za provod na spoju koji je platio mladić (Hodžić, 2007)
  • 77% LGBTIQ mladih u srednjoj školi u Hrvatskoj više je puta ili često bilo izloženo homofobičnim i transfobičnim komentarima svojih vršnjaka/inja... (Štambuk, LORI, Dugine obitelji 2022).
  • 61% osoba barem je jednom doživjelo verbalno nasilje zbog svog LGBTIQ identiteta, a čak 45% takvu je vrstu nasilja doživljavalo više puta ili često. (Štambuk, LORI, Dugine obitelji 2022).
  • 20% LGBTIQ mladih doživjelo je verbalno nasilje od strane nastavnog i stručnog osoblja u srednjoj školi (Štambuk, LORI, Dugine obitelji 2022).
  • Prema istraživanju Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba (2019), o seksualnim odnosima mladi u najvećoj mjeri razgovaraju s prijateljima (58,5%), više od trećine ih se informira putem interneta (36,3%), a najmanje u školi (12,8%) i iz edukativnih materijala (5,3%).

Podržimo naše mlade i osnažimo ih za stvaranje zdravih veza, bez nasilja, diskriminacije i straha!

Naša priča vam ima smisla? I vi možete doprinijeti promjenama!

Čitate tekst i kockice vam se slažu? Angažirana ste roditelj_ica, mlada osoba ili nastavnik_ca koja teži pozitivnim društvenim promjenama? Podržite kampanju Zdrave veze, zdrava budućnost: cjelovitu seksualnu edukaciju u škole! na jedan od sljedećih načina: 

  • zapratite Facebook i Instagram stranice udruga PaRiter, SOS Rijeka, Delta i LORI!
  • podijelite postove kampanje na vlastitim društvenim mrežama uz oznaku #zdraveveze
  • snimite video podrške uvođenju CSE u redovno obrazovanje i označite nas 

Udruga PaRiter kroz projekt “Zdrave veze” sa svojim partnericama SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava, Lezbijskom organizacijom Rijeka “LORI”, Udrugom Delta, kao i jedinicama lokalne samouprave Gradom Rijeka i Varaždinskom županijom te nevladinom organizacijom KUN Center for Equality and Diversity iz Norveške, u rujnu započinje zagovaračku kampanju za uvođenjem cjelovite seksualne edukacije (CSE) u škole. Do sada smo u projektu ojačale svoje kapacitete i znanja na ovu temu te provele sveobuhvatno istraživanje o potrebama nastavnika_ca i stručnih suradnika_ca u školama, roditelja i mladih za uvođenjem cjelovite seksualne edukacije u redovno obrazovanje.

*Projekt “Zdrave veze“ je podržan s €90.000,00 financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru Europskog gospodarskog prostora i Norveških grantova.