Dobar film ili serija građanskog odgoja i obrazovanja vrijedi! – Ponos i predrasude

O AKTIVNOSTI

„Ponos i predrasude“ vječan je klasik autorice Jane Austen napisan prije više od 200 godina. Roman je kroz filmove i serije adaptiran nekoliko puta, a najpoznatiji su serija iz 1995. te film iz 2005. Seriju ste možda i popratili ovih dana, jer se prikazivala na HRTu. Već pri čitanju romana fasciniralo me da djelo napisano 1813. godine sadrži toliko modernih stavova i toliko se lako s njime poistovjetiti.

Brak iz ljubavi ili koristi?

U središtu radnje je obitelj Bennet koja živi u ruralnom kraju. Relativno su siromašni te gospođa Bennet kao svoju životnu misiju smatra udati svojih petero kćeri u bogate obitelji, u što kraćem roku. Doba je to svojevrsno dogovorenih brakova koji se ne sklapaju samo između dvoje mladih ljudi već čitavih obitelji. O tim brakovima ovisi egzistencija i preživljenje čitavih obitelji. Ako se mlada djevojka dobro uda, prestaje biti „teret“ svojoj obitelji. Zbog toga je na mladim djevojkama veliki pritisak da se uspješno udaju za bogate zemljoposjednike.

Iako danas taj pritisak nije toliko izražen, često se mladiće svojih kćeri u obitelji procjenjuje na osnovu obrazovanja, bogatstva u obitelji te mogućnosti da prehranjuju obitelj. Mnoge djevojke i danas radije biraju sigurnost bogatog supružnika od prave ljubavi. Taj poriv i stav nam je djelomično evolucijski urođen, no budući da živimo u doba kada su žene u sve boljim pozicijama za razvoj karijere, počinjemo se okretati i nekim drugim vrijednostima.

Kada se djevojka smatra poželjnom za udaju?

Kako bi djevojka „zapela za oko“ mladiću, mora imati sve vrline prave dame. Mora biti lijepa, pametna, načitana, lijepo svirati, plesati, crtati, plesti i još mnogo toga. Ako sve to nema gotovo ju se smatra nepodobnom i stvara dojam da mora pristati na bilo koga. Danas se često može čuti da djevojka mora biti dobra kućanica, dobro kuhati, čistiti, a pored toga i biti uvijek sređena i zgodna kako bi se dobro udala i zadržala muža. Mora dobro zarađivati i biti skromna, ali također elegantna i ne zanemarivati supruga. Kako sve to postići istovremeno? Nekad se čini da nam nije nimalo lakše 200 godina kasnije.

Nekada ljubav ipak nadvlada

Jane privuče pažnju mladog gospodina Bingleyija. Njezina majka je euforična jer će uspjeti osigurati život barem jedne kćeri. Istovremeno Elizabeth zamjećuje gospodina Darcyija, naizgled neugodnog i gordog mladića kojem seoski balovi stvaraju veliku odbojnost. Iako ga ona i ostatak njezine obitelji gledaju s neodobravanjem, postaje mu sklona. Elizabeth se smatra 'drukčijom'. Ne podređuje se mladićima te u životu ne teži usavršavanju koje vodi privlačenju budućeg supruga. Intelektualka je svoga doba te ju zato njezin otac najviše voli i teško prihvaća ideju odvajanja od nje.

Jednog dana u posjet obitelji dolazi rođak Collins koji je svećenik i vlasnik svega što obitelj Bennet posjeduje. Dolazi s ciljem da se oženi za jednu od kćeri. Zaprosi Elizabeth koja ga, na zaprepaštenje njezine majke, odbija. On inicijalno ne shvaća to kao odbijanje već kao puku pristojnost dame onog doba. Elizabeth se ne želi udati za bilo koga samo zato da si osigura budućnost. Radije će živjeti skromnijim životom nego s nekime koga ne voli. Njezina majka to ne shvaća te je se gotovo odriče u tom trenutku. Dobrobit obitelji važnija joj je od kćerine sreće. Gospodin Collins se na kraju oženi Elizabethinom najboljom prijateljicom. Ona smatra da je već sada na teret svojim roditeljima te da će njoj lagodan život koji joj on može pružiti, nadomjestiti manjak romanse u životu.

Je li sve u ugledu obitelji?

Dvije najmlađe kćeri opčarane su balovima i pronalaskom ljubavi unutar vojnih redova. Jedna bježi s časnikom sumnjivog morala, što u to vrijeme baca ljagu na cijelu obitelj te otežava mogućnosti ostalih sestara za udaju. Mladi par se na kraju i vjenčava, pod pritiskom obitelji Bennett. Pri tome se čini kao da je znala što radi te je namjerno pobjegla s njime, dok on nije bio svjestan posljedica svojih dijela. Prisilni brakovi iz „časti“ su i danas realnost u nekim slučajevima, na primjer, u situacijama nenadane trudnoće ili silovanja. Trudnoća izvan braka se često osuđuje. Nakon što osigurava udaju svoje odbjegle kćeri, majka kao da sve zaboravlja te veselo počinje planirati bračni život svoje kćeri.

Gospodin Darcy, koji smatra da se obitelj Bennet ponaša nedolično te da nisu u njegovom rangu, zanemaruje sve to zbog svoje ljubavi prema Elizabeth. Čak se usprotivi svojoj rođakinji Lady Catherine koja je isplanirala da će se on oženiti za njezinu kćer plemićkog roda. Iako ga je Elizabeth prethodno osuđivala, iz dijelom opravdanih te dijelom neopravdanih razloga, shvaća da je mnogo toga napravio zbog nje. Zaljubljuje se te zaručuje za gospodina Darcyija. Veza kojoj su se mnogi protivili, uključujući dio Darcyjeve obitelji, sestre gospodina Binglyija te Elizabethine obitelji i prijatelja koji su ga smatrali nepristojnim, opstaje zbog ljubavi.

Zabranjene ljubavi?

Ljubavi između različitih „staleža“ su i danas ponegdje problematične. Obično obitelji bogatijih ne žele da se udaju za nekog iz nižeg staleža. No, ako čak i kraljevske obitelji ovog doba mogu prihvatiti supružnike iz običnog puka, zašto ne bi mogli i obični ljudi? U konačnici, sve se može prevazići gdje ima ljubavi i volje.

 PITANJA ZA RAZMIŠLJANJE 

1. Neki književni i filmski klasici i danas su nam relevantni jer ističu bitne aspekte društva. Možete li se sjetiti još nekog?
2. U medijima sve češće imamo priliku pročitati da se neka poznata ličnost oženila „anonimnom“ osobom.  Što mislite o tome u kontekstu ove kolumne?
3. Jeste li upoznati sa slučajevima „prisilnih brakova“ u svojoj okolini? Koliko su danas česti?

Piše: Valentina Dukić

Kolumna "Dobar film ili serija građanskog odgoja i obrazovanja vrijedi!" nastaje kao jedna od aktivnosti projekta MODUS – civilni i javni sektor za građanski odgoj i obrazovanje koji je usmjeren utjecanju na specifične izazove u provedbi građanskoga odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj. Projekt se provodi od 1.12.2020. do 31.3.2023. godine, a provode ga Udruga "Delta", Centar za građanske inicijative Poreč, Udruga Breza iz Hrvatske i Menneskerettighetsakademiet iz Norveške. Projekt je podržan s € 135.000,00 financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru Europskog gospodarskog prostora i Norveških grantova.

Prethodno ste čitali: Sluškinjina priča, Ne gledaj gore, Krhotine žene, Varalica s Tindera, Projekt Anna.