Dobar film ili serija građanskog odgoja i obrazovanja vrijedi! – Don't Look Up

O AKTIVNOSTI

Nešto više od dvije godine živimo u svijetu pogođenom epidemijom COVID – 19. Svakoga dana slušamo izjave renomiranih znanstvenika po pitanju epidemije, protuepidemioloških mjera te kada će svemu doći kraj. Stoga je prikladno da se pozabavim i filmom „Don't look up“ koji je u prosincu prošle godine postao dostupan na platformi Netflix, a bio je nominiran za Oscara u četiri kategorije.

Stav političara prema činjenicama koje im ne donose korist

Kate, mlada doktorandica astronomije, jedne noći otkriva nepoznati komet nedaleko od Zemlje. Svoje otkriće dijeli s mentorom te zajedno izračunaju da će se komet sudariti sa Zemljom za samo šest mjeseci! NASA potvrđuje njihove izračune te sa žurno odlaze kod predsjednice USA-a u nadi s pronalaskom rješenja.

U čekaonici ureda predsjednice čekaju satima. Vijest o kometu koji će se sudariti s planetom Zemljom i uništiti život na njoj nije dovoljna da privuče pozornost vodećih osoba svjetske politike. Nije li se nešto vrlo slično dogodilo i početkom epidemije COVID – 19. Političari mnogih država, kao i predsjednik USA, ponašali su se vrlo ravnodušno prema situaciji koja je ugrožavala život gotovo 8 milijardi ljudi. 

Zašto mediji ne prikazuju znanstvenike u pravom svijetlu?

Kako nisu dobili očekivanu reakciju, Kate i Mindy odlaze u medije s namjerom da „procure“ informaciju o katastrofi u jednoj od najgledanijih emisija u USA. Voditelji nonšalantno primaju vijest te sve okreću na zabavu. Nekada se čini da je cilj medija postao da zabave gledaoce, skriju od nas stvarne probleme s kojima se svijet nosi te nam pune glave praznim informacijama poput ljubavnih nevolja poznatih i slavnih. Doktorandica Kate pritom gubi kontrolu dok njezin mentor Mindy postaje miljenik publike zbog svoga dobrog izgleda, što pravom znanstveniku sigurno nije važnije od otkrića kometa koji juri prema Zemlji.

Problem današnjice je što su „relevantne“ informacije u medijima koje svakodnevno dobivamo bazirane na mišljenju tri – četiri istih znanstvenika zanimljivih javnosti. Ako svoje mišljenje i stav baziramo na činjenicama nekolicine, nije li to svojevrsna cenzura? Zanemaruju se istraživanja i dokazi koje predstavljaju drugi znanstvenici koji često nemaju volje biti eksponirani u medijima gdje se njihov rad ne cijeni. Nakon što su njihova otkrića negirana i demantirana od strane osoba koje nemaju potrebne kvalifikacije iz toga područja, kao što je slučaj u ovome filmu, mnogi gube interes za izlazak u javnost s takvim otkrićima. Propast svijeta i apokaliptični scenariji nisu niti blizu toliko zanimljivi kao zov besmrtnosti i bogatstva koje nude mega-kompanije.

Pseudoznanost i loša znanost kao problem današnjice

Ipak, u jednom trenutku političari prijetnju počinju shvaćati ozbiljno te se formira plan da se nuklearnim oružjem komet preusmjeri dalje od Zemlje. No, viši izvršni direktor velike bilijunske tvrtke otkriva da komet sadrži rijetki element vrijedan trilijune dolara. Mindy postaje advokat u timu koji planira „razbiti“ komet na manje komadiće te potom iz oceana sakupiti vrijedne uzorke elementa. To se planira provesti novom i „sigurnom“ tehnologijom koja nije prošla tzv. peer review. Svako novo otkriće koje se može smatrati relevantnim mora proći proces peer reviewa kojim znanstvenici iz tog područja procjenjuju kvalitetu znanstvenog rada i rezultata. Ako neko otkriće nije prošlo taj proces, na njega se ne bi smjelo referirati kao na relevantan izvor. Zato trebamo biti vrlo pažljivi kakve informacije konzumiramo, jer mnoga „otkrića“ koja nam se serviraju nisu prošla ovakvu potvrdu. 

Mindy je uključen u tim kako bi se prividno zadovoljilo znanstvenike koji su otkrili komet. Naime, političari žele barem jednoga člana pridobiti na svoju stranu kako bi mogli uz što manje smetnje provesti svoj plan do kraja i kako bi uvjerili javnost u to da su uključili stručnjake. Mindyja zasljepljuju pažnja i novi način života te ulazi u aferu s voditeljicom emisije na kojoj često gostuje kao znanstvenik koji gledateljima prenosi „relevantne“ informacije. Njegov stav i izjave počinju služiti političarima i donorima kojima je okružen, a ne znanstvenim otkrićima do kojih je došao.

Teorije zavjere su „novo normalno“

Opće vjerovanje se dijeli na tri smjera – oni koji vjeruju da je komet ozbiljna opasnost, oni koji misle da će komet donijeti novac i oni koji negiraju postojanje kometa. Slično se događalo, a i još uvijek se događa, u slučaju epidemije. Postoje ljudi koji ne vjeruju u COVID – 19, oni koji ga se panično boje, oni koji misle da je sve zavjera pohlepnih farmaceutskih kompanija, posljedica 5G mreža, alat da se zavlada svima i ugradi čipove u ljude...

Mindy počinje propitkivati mogućnosti nove tehnologije da se komet „usitni“, donori i političari počinju ga udaljavati iz užih elitnih krugova te prestaje biti zanimljiv javnosti. Kada plan fragmetiranja kometa neslavno propadne, apokaliptična predviđanja ponovno postaju stvarna te se širi panika. No, u rješenje Kate i Dr. Mindy još uvijek nitko ne vjeruje jer su oboje svojim ponašanjima izgubili povjerenje – ona ljutnjom, a on prodajom svojih uvjerenja za pažnju i slavu. Čak i vlastite obitelji im okreću leđa i odbacuju ih. Teorije zavjere su u doba epidemije izazvale razdore unutar obitelji. U filmu je Kate ostala bez potpore obitelji koja nije vjerovala u istinu koju ona zastupa. U Hrvatskoj su postojali slučajevi prijetnjama izbacivanja iz kuća ako se član obitelji (ne) cijepi.

Ima li ipak nade?

Vremena ponestaje te se u konačnici svi pomire s neminovnim. Komet pogađa Zemlju te sve nestaje u velikom oblaku prašine. Jedino je „elita“ pobjegla sa Zemlje na nepoznati planet. Po izlasku iz svemirskog broda predsjednica USA biva pojedena od strane pticolikog predatora. Zanimljivo predviđanje mogućnosti života na drugoj planeti o kojoj svi mnogo pričaju, nije li? Možda bi se stvarno trebali ozbiljnije pozabaviti idejom spašavanja onoga što imamo i problema klimatske krize...

U konačnici, u našoj realnosti nije sve tako sivo. No, moramo obratiti pažnju na relevantne informacije koje su provjerene i pravi izvor informacija. Mediji često prikazuju samo ono što vlasti žele da znamo te cenzuriraju bitne vijesti. Još gore, neke vijesti ne smatraju dovoljno važnima ili televizičnima. Moramo čuvati ono što imamo, a ne bezglavo tragati za nepoznatim.

Pitanja za razmišljanje:

  1. Kakav je odnos političara prema „zastrašujućim“ vijestima poput klimatske krize? Bave li se aktualnim problemima dovoljno ozbiljno?
  2. Analizirajte sadržaj naslovnice portala ili prve polovice dnevnih novina. Zapišite koliko na njima nalazite „ekskluzivnih“ vijesti, vijesti  estrade, a koliko vijesti smatrate korisnima. Kojih ima najviše?
  3. Jeste li upoznati s procesom peer reviewa? Kako procjenjujete istinitost znanstvenih informacija koje dolaze do vas?
  4. Problem eksponiranja malog broja relevantnih znanstvenika je značajan i stvaran. Postoji premalo novinara koji imaju dovoljno znanja u području znanosti kako bi postavljali prava pitanja. Kako možemo na to utjecati?

 

 Autorica: Valentina Dukić, volonterka Udruge "Delta"