Dobar film ili serija građanskog odgoja i obrazovanja vrijedi! – Društvena dilema

O AKTIVNOSTI

Društvene mreže naše svagdašnje

Društvene mreže nešto su što nas svakodnevno okružuje. Kada se ujutro probudimo, većina ljudi prvo pogleda u svoj mobitel. Logičnim slijedom pogledamo na razne društvene mreže – Facebook, Instagram, Tik – Tok... – kako bi smo vidjeli što je novo u svijetu, čime se naši prijatelji bave te što smo propustili od zadnjeg posjeta društvenim mrežama. Otprilike na isti način i odlazimo na spavanje.

No, u čemu je onda problem? Jeste li ikada provijerili koliko vremena provodite za ekranom (da, mobiteli imaju tu opciju!)? Koliko puta, kada ste upalili mobitel i društvene mreže da pogledate ono nešto što vas zanima, ste zaista pogledali samo to i niste nastavili pregledavati ostale novosti? Koliko često ste se zatekli na kavi s društvom te što namjerno što nesvjesno posegnuli za mobitelom i krenuli... scrollat? Na koji način provodite vrijeme putovanja gradskim prijevozom, pauze između učenja ili na poslu?

Vjerujem da nisam jedina kojoj bi većina ovih odgovora se svela na korištenje društvenih mreža. Ili nečega drugog na našim telefonima – razne igrice, provjeravanje e – mailova po tko zna koji put taj dan i slično. U najkraćim crtama, to je ono što ovaj dokumentarac pokušava osvijestiti.

Tko i kako manipulira nama?

Glavnu riječ u dokumentarcu imaju ljudi koji su bivši (a neki i sadašnji) zaposlenici velikih kompanija koje se bave društvenim mrežama. Neki od njih su osnivači te djelatnici kompanija te profesori koji se bave analizom štetnosti društvenih mreža na različite aspekte našega života. Mnogi od njih su osnivači organizacije i pokreta s ciljem osvještavanja o štetnim utjecajima društvenih mreža te načina na koji nas one kontroliraju. Oblikuju naš način razmišljanja, usmjeravaju naše ponašanje te time utječu na  nas kao osobu. Moglo bi se reći da manipuliraju nama.

Iza društvenih mreža je cijela mašinerija [M1] [VD2] čiji je glavni cilj da nas zadrži „priljepljene“ za društvene mreže i informacije koje su nam plasirane. Zapravo, mi nismo potrošači kompanija društvenih mreža. Ne, potrošači su velike multinacijonalne kompanije koje sebe reklamiraju i plasiraju preko tih istih društvenih mreža! Što smo onda mi u tom „hranidbenom lancu“? Mi smo proizvod. Da, proizvod. Društvene mreže utječu na nas onako kako kompanije koje se reklamiraju preko društvenih mreža to žele. Time mi postajemo potrošači tih velikih kompanija. Završava li ovdje posao društvenih mreža? Naravno da ne. Što druže vrijeme provodimo na društvenim mrežama, to ćemo više informacija i reklama vidjeti, te potencijalno postati korisnici sve većeg broja kompanija. A to sve i prije nego što govorimo o subliminalnim porukama!

Kao da nam čitaju misli... možda i čitaju??

Koliko vam se puta dogodilo da ste istraživali neku temu na Googlu, potom otvorili društvene mreže i naišli na reklamu za točno taj proizvod ili temu? Pred nekoliko dana istraživala sam opcije dopunskog zdravstvenog osiguranja. Što je bila prva reklama koja mi se pojavila kada sam potom otvorila Facebook? Reklama za dopunsko zdravstveno osiguranje! Umjetna inteligencija koja stoji iza odabira informacija i reklama koje vam se plasiraju pamti što vam je u nekom trentku bilo interesantno. Zato često iste reklame viđamo danima, tjednima ili mjesecima, sve dok sustav ne shvati da nam to više nije interesantno i krene u potragu za nečim drugim što će nam privući pažnju.

Jeste li primjetili da je većina reklama koju dobivate na društvenim mrežama lokalna? Također, većina informacija i reklama koje nam društvene mreže plasiraju su u skladu s našim životnim stavovima. Ukoliko živimo u Rijeci, gotovo je sigurno da se nećemo previše zainteresirati za neki događaj ovoga petka u Splitu. Također, ukoliko smo ateisti, vjerojatno nas neće previše interesirati neki događaj vjerske naravi. No, zašto bi to bio problem?

Algoritam - začarani krug iz kojega je teško izaći

Primjer kojega prikazuje dokumentarac je skupina ljudi koji vjeruju da je Zemlja ravna ploča, tzv. Flat Earthers. Ukoliko smo unutar te grupe, društvene mreže će nam plasirati novosti i informacije koje podržavaju naše mišljenje. Vrlo vjerojatno smo i u grupama sa ostalim istomišljenicima. To je začarani krug u kojem se naše mišljenje opetano potvrđuje i ne propituje. Problem je i to što društvene mreže prikazuju krive i neprovjerene informacije kao istinu i tako učvršćuju naše krivo mišljenje. Nećemo biti podlegnuti informacijama koje daju suprotno mišljenje ukoliko ih aktivno ne potražimo. A zašto bi to učinili?

Društvene mreže su se koristile u procesu parlamentarnih izbora u Americi. Bilo da smo krajnje desni ili krajnje lijevi (konzervativci ili liberalci), društvene mreže prikazivati će nam većinski informacije o političkim strankama koje podržavamo ili mrzimo u onom svjetlu u kakvom ih mi, i ljudi kojima se okružujemo, već vidimo. Ukoliko smo okorijeli konzervativci, dobivati ćemo većinom vrlo pozitivne informacije o takvim kandidatima, a negativne informacije o liberalnim kandidatima. Vrijedi i obrnuto. Stoga, ukoliko ne pazimo kakve izvore informacija pratimo i koristimo, lako se možemo dovesti u situaciju da smo izvrgnuti vrlo jednostranim informacijama. Na taj način nečiji politički stav se ne može promijeniti kao kada bi bio podvrgnut kvalitetnim i istinitim informacijama o obje strane. Propaganda modernog doba?

Spas je u kritičkom promišljanju

Društvene mreže donose mnogo dobroga. Spajaju prijatelje, obitelji, poznanike sa različitih strana svijeta. No, ako ih ne koristimo pažljivo, također nas odvajaju od naših najbližnjih jer ne obraćamo pažnju na one oko nas zbog online svijeta. Utječu na naše ponašanje, akcije te ideje na ponekad opasan i zabrinjavajući način. Da bi se tome uspješno oduprjeli potrebna je snaga volje i kritičko promišljanje. Svijest o štetnosti ne pomaže puno: čak i bivši zaposlenici kompanija koje vode društvene mreže kažu da su i oni podlegli tim trikovima, iako su ih osmišljavali.

Pitanja za razmišljanje:

1. Koliko dnevno koristite društvene mreže? Usporedite to vrijeme s onim koji provodite u društvu i u tjelesnoj aktivnosti.
2. Iz kojih izvora se informirate? Koliko koristite društvene mreže te informacije dostupne na njima kao jedini izvor informacija o nekoj temi?
3. Probajte biti bez mobitela na nekoliko sati, a ako ste dovoljno hrabri, nekoliko dana. Kakav to utjecaj ima na vas, vaše ponašanje i mentalno stanje?

Piše: Valentina Dukić 

Prethodno ste čitali: Sluškinjina priča, Ne gledaj gore, Krhotine žene, Varalica s Tindera, Projekt Anna, Ponos i predrasude, Kako se izvući s ubojstvom.  

Kolumna "Dobar film ili serija građanskog odgoja i obrazovanja vrijedi!" nastaje kao jedna od aktivnosti projekta MODUS – civilni i javni sektor za građanski odgoj i obrazovanje koji je usmjeren utjecanju na specifične izazove u provedbi građanskoga odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj. Projekt se provodi od 1.12.2020. do 31.3.2023. godine, a provode ga Udruga "Delta", Centar za građanske inicijative Poreč, Udruga Breza iz Hrvatske i Menneskerettighetsakademiet iz Norveške. Projekt je podržan s € 135.000,00 financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru Europskog gospodarskog prostora i Norveških grantova.