Škole i udruge za građanski odgoj i obrazovanje: prostori suradnje

O AKTIVNOSTI

Škole i udruge za građanski odgoj i obrazovanje: prostori suradnje

Prošli tjedan u srijedu, 9. veljače 2022. godine predstavljeni su rezultati istraživanja kvalitete suradnje škola i udruga u provedbi građanskog odgoja i obrazovanja na području triju županija: Osječko-baranjske, Primorsko-goranske i Istarske uz panel raspravu i radioničarski dio s predstavnicima_cama škola i organizacija civilnog društva. Događanje je okupilo dvadesetak sudionika i sudionica, predstavnika_ca škola i organizacija civilnog društva s područja Primorsko-goranske županije. Možete ga pronaći ovdje. 

Svrha istraživanja bila je prikupiti istinite i relevantne podatke koji će poslužiti za izradu Modela suradnje škola i organizacija civilnog društva u području građanskog odgoja i obrazovanja.

Istraživanje se provelo od srpnja do prosinca 2021. godine kroz dvije metode: online upitnik (za predstavnike_ice organizacija civilnog društva i škola iz Hrvatske) i fokusne grupe (za predstavnike_ice orgnaizacija civilnog društva, osnovnih i srednjih i škola iz Istarske, Osječko-baranjske i Primorsko-goranske županije). Upitnik je ispunilo 108 predstavnika_ca škola kao i 45 predstavnika_ica udruga civilnog društva iz Hrvatske. Fokusne grupe obuhvatile su ukupno 45 osoba.

Prikupljeni podaci upućuju na to da se organizacije civilnog društva fokusiraju na različite dimenzije građanskog odgoja i obrazovanja u različitoj mjeri: društvena i ljudsko-pravna dimenzija najzastupljenije su u radu organizacija civilnog društva čiji su predstavnici_e ispunili upitnik. Sukladno tome, u tim dimenzijama najviše surađuju sa školama, koje su osim društvene i ljudsko-pravne dimenzije u više od 50% odabira istakle i ekološku i kulturološku dimenziju. Međusobno zadovoljstvo suradnjom ocijenjeno je četvorkom, a predstavnici_e škola nešto su zadovoljniji_e od predstavnika_ca organizacija civilnog društva. 

Prepreke u suradnji škola i organizacija civilnog društva

Jedine prepreke koje predstavnici_e organizacija civilnog društva procjenjuju kao više prisutne su one vezane uz kompleksnu proceduru za ostvarenje suradnje i neadekvatni financijski uvjeti. Podaci vezani uz predstavnike_ice škola također ukazuju na to da se najčešće susreću s preprekama vezanim uz kompleksnu proceduru i financijske uvjete te navode da ponekad nemaju dovoljno informacija o organizacijama civilnog društva. Sudionici_e fokusnih grupa naglasili su  kako su vanjski elementi (prijetnje) ponajviše odgovorni za lošu suradnju između organizacija civilnog društva i odgojno-obrazovnih ustanova (npr. opterećenost školskim kurikulumom, nedostatak podrške vodstva škole...). 

Predispozicije uspješne suradnje škola i organizacija civilnog društva

Kao najvažnije predispozicije suradnje predstavnici_e organizacija civilnog društva i udruga ocijenili su kvalitetnu komunikaciju, podršku vodstva škole, kao i educiranost djelatnika_ica organizacija civilnog društva i škola o načinima i modelima suradnje. Sudionici fokusnih grupa istaknuli su važnost pravovremenog planiranja aktivnosti, osiguravanja potrebnih resursa, informacija o organizacijama civilnog društva, kao i jasan institucionalan okvir.

Pozitivna iskustva provedbe građanskog odgoja i obrazovanja u različitim kontekstima

Nakon prezentacije rezultata istraživanja uslijedila je panel rasprava zajednice praktičarki koje su podijelile svoje bogato iskustvo u provedbi građanskog odgoja i obrazovanja, a osvrnule su se i na rezultate istraživanja. Sudjelovale su: Antonija Stojanović Almesberger, voditeljica programa u Udruga Lori, uključujući i program „Suzbijanje homofobije, bifobije i transfobije u školama“ od 2013. godine, Orjana Marušić Štimac, koautorica priručnika „Učenik građanin: priručnik za građanski odgoj i obrazovanje“, provoditeljica aktivnosti građanskog odgoja i obrazovanja u Osnovna škola Nikola Tesla Rijeka i Helena de Karina, nastavnica Hrvatskoj jezika i književnosti u Prva riječka hrvatska gimnazija, facilitatorica stvaranja školskog lista „Kult“ i koautorica kurikuluma „Škola i zajednica“, ujedno i pilot projekta koji se trenutno provodi u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji.

Orjana Marušić Štimac usporedila je provedbu građanskog odgoja nekad i danas, odnosno u prvim koracima implementacije i nakon uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja, a s obzirom na to da provodi aktivnosti građanskog odgoja i obrazovanja od 90-ih godina. Helena de Karina je, s druge strane, govorila o prednostima provedbe građanskog odgoja i obrazovanja za učenike_ce i nju kao nastavnicu. Istaknula je kako građanski odgoj i obrazovanje omogućava povezanost nastave i lokalne zajednice, štoviše učenicima_cama omogućava da budu sukreatori nastavnog sadržaja i jača motivaciju učenika_ca za nastavu. Također, provedba građanskog odgoja i obrazovanja njoj kao nastavnici daje prostor za kreativnost i inovativne metode pristupa poučavanju i radu s mladima. Perspektivu organizacija civilnog društva ponudila je Antonija Stojanović Almesberger koja je dala presjek uvođenja tema ljudskih prava i edukacije nastavnika_ca za poučavanje o ljudskim pravima kroz godine. Istaknula je kako se potreba učenika_ca za sigurnim odrastanjem u podržavajućem školskom okruženju nikad nije promijenila.

Kada su govorile o tome koja je uloga suradnje škola i organizacija civilnog društva, panelistice su istaknule tri glavne dimenzije, a to su:

-  osnaživanje učenika i učenica za aktivno sudjelovanje u društvu, jačanje vještina i motivacije

-  olakšavanje provedbe nastave samim nastavnicima i nastavnicama jer uz suradnju s organizacijama civilnog društva ne moraju sami_e obrađivati nastavni sadržaj o kojem misle da nemaju dovoljno znanja

-  osvješćivanje građana i građanki, šire javnosti i lokalne zajednice o aktivnostima civilnog sektora i radu udruga

Radioničarski dio: osmišljavanje prijedloga glavnih koraka u modelu suradnje škola i udruga

U drugom dijelu događanja, sudionici i sudionice su imali-e zadatak da kreiraju prijedlog glavnih koraka u modelu suradnje škola i udruga. Ako se model suradnje zamisli kao ciklus, glavna pitanja na koja je bilo potrebno odgovoriti su: kada i kako započinje, kako izgleda proces za vrijeme trajanja suradnje, što se događa na kraju ciklusa te postoji li nešto što je važno u svim fazama provedbe.

Rezultati rada u grupama ukazuju na to da je pri uspostavi suradnje važno planiranje u terminima školske, a ne kalendarske godine, odnosno unaprijed kreiranje plana i programa za narednu školsku godinu. S tim u vezi, nastavnicima i nastavnicama pomogao bi katalog aktivnosti organizacija civilnog društva kako bi se upoznali_e s djelokrugom rada, a i zajednička mailing lista s koje bi dolazile ponude za suradnjom kako škole ne bi dobivale previše e-mail poruka. Razgovaralo se i o koordinatorima_cama u školama koji_e bi bili_e zaduženi_e za komunikaciju s organizacijama civilnog društva. Za vrijeme suradnje, sudionici i sudionice ističu da je od presudne važnosti kvalitetna komunikacija i pravovremena podjela poslova, resursa (materijalnih i financijskih), uloga i rokova uz planiranje rizika i ispunjavanje potreba učenika_ca i svih dionika_ca. Nakon provedbe aktivnosti, sudionici i sudionice su istaknuli_e da im je važna evaluacija, odnosno neposredna povratna informacija od učenika_ca i svih uključenih u proces suradnje. Kao vrijednosti i vještine koje su im ključne izdvojili su: transparentnost, kvalitetnu komunikaciju, fleksibilnost, zajedništvo, entuzijazam i puno strpljenja.

 Fotogaleriju s aktivnosti možete vidjeti ovdje. Autorice fotografija su Antonela Pejanović i Maša Cek. 

Daljnje aktivnosti u sklopu projekta MODUS

Aktivnosti projekta MODUS – civilni i javni sektor za građanski odgoj i obrazovanje idu dalje! Do završetka projekta očekuje se izrada Modela suradnje uz rad Radne skupine i konzultacije sa zajednicom praktičara_ki građanskog odgoja i obrazovanja, edukacija partnerske organizacije iz Norveške o norveškim praksama i neformalnim metodama rada u provedbi građanskog odgoja i obrazovanja, pilotiranje Modela suradnje i završna javna konferencija. 

Regionalno javno događanje održalo se kao jedna od aktivnosti projekta MODUS – civilni i javni sektor za građanski odgoj i obrazovanje koji je usmjeren utjecanju na specifične izazove u provedbi građanskoga odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj. Projekt se provodi od 1.12.2020. do 31.3.2023. godine, a provode ga Udruga "Delta", Centar za građanske inicijative Poreč, Udruga za rad s mladima „Breza“ iz Hrvatske i Menneskerettighetsakademiet iz Norveške. Projekt je podržan s € 135.000,00 financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru Europskog gospodarskog prostora i Norveških grantova.