Održana panel rasprava o političkoj pismenosti mladih u Rijeci: evo kako političku pismenost mladih vide kandidati i kandidatkinje za gradonačel...
O AKTIVNOSTI
Panel rasprava ,,Politička pismenost mladih u Rijeci ... i što politika misli o tome’’ održala se online 5. svibnja 2021., a u dva sata trajanja okupila je predstavnike mladih, organizacija civilnog društva, znanstvene zajednice, odgojno-obrazovnih ustanova, kao i kandidate i kandidatkinje za Gradonačelnika/cu Grada Rijeke. Cijelu raspravu možete pogledati ovdje.
Sudjelovali su: Ana Blečić Jelenović (Lista za Rijeku), Hrvoje Burić (Bura), Nikola Ivaniš (Primorsko goranski savez), Katarina Peović (Radnička fronta), Davor Štimac (nezavisna lista), Vedran Vivoda (Akcija mladih) i Nebojša Zelič (Možemo! Rijeka).
Istraživanje političke pismenosti mladih
Istraživanje „Politička pismenost učenika i učenica završnih razreda srednjih škola“ nastavak je ispitivanja stavova i ponašanja mladih koji su povezani s dva prethodna istraživanja: iz 2009./2010. i 2014./2015. godine. Istraživanje su proveli istraživači s nekoliko znanstveno-istraživačkih ustanova u Hrvatskoj i inozemstvu (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, GONG, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci i Sveučilište u Grazu) na reprezentativnom uzorku od 1.122 učenika i učenica završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj.
U uvodnom dijelu programa dr. sc. Kosta Bovan, docent Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu predstavio je rezultate istraživanja u kojima je istaknuo i neke nalaze koji se odnose na regiju Rijeke, Istre i Gorskog kotara.
Iako se regija Istre, Primorja i Gorskog kotara često u javnom diskursu ističe kao tolerantna, otvorena i progresivna, rezultati su pokazali da iz perspektive mladih ona to nije uvijek. Tako su mladi iz naše regije skloniji odobriti cenzuru medija od mladih Zagrepčana, kao i prikloniti se mišljenju većine. Također, imaju nešto negativniji stav o posvajanju djece od strane homoseksualnih osoba, dok upotrebu pozdrava ,,Za dom spremni'' smatraju opravdanim više nego njihovi vršnjaci u Zagrebu. S druge strane, kada govorimo o stavovima povezanima s Drugim svjetskim ratom, mladi iz naše regije skloniji su stavu da su se partizani borili za hrvatske nacionalne interese od mladih u Zagrebu i središnjoj Hrvatskoj.
A što o tome misli politika?
Većina kandidata i kandidatkinja istaknula je kako ih rezultati istraživanja ne iznenađuju. Svi kandidati istaknuli su kako se istraživanje političke pismenosti mladih ne smije interpretirati kao kritika mladima već društvu u kojem mladi odrastaju i kojega reflektiraju kroz svoje stavove, vrijednosti i ponašanja.
Više kandidata osvrnulo se na važnost političke socijalizacije kroz iskustvo i politički život mladih od najranije dobi u kojima mogu sudjelovati: kroz vijeća učenika u osnovnim i srednjim školama, savjeta mladih... Međutim naveli su kako nema tog predmeta ili jedinstvene gradske politike koja može riješiti situaciju loše političkepismenosti, nego mladima treba otvarati ona vrata u kojima postoje različiti momenti političke participacije: od kvartovskih na dalje. ,,To je jedini način na koji se može raditi na vraćanju povjerenja u institucije i stranke'', slažu se kandidati, ,,da ih se učini dijelom tih institucija.''
Ana Blečić Jelenović istaknula je zadovoljstvo pomakom u rezultatima prema većoj demokratičnosti mladih, no brine je povjerenje mladih prema represivnom aparatu. Istaknula je Građanski odgoj i obrazovanje kao važan alat za rad s mladima.
Katarina Peović istaknula je da neki od rezultata učenika strukovnog obrazovanja odražavaju problem raslojenosti i nejednakosti u društvu koja se zatim očituje u njihovoj slabijoj političkoj pismenosti. Komentirala je i nisko povjerenje mladih, kao i društva općenito, u Hrvatske institucije te pozvala kolege iz politike da preuzmu odgovornost za edukaciju mladih u području političke pismenosti, kao i otvaranju političkih struktura mladima na svim razinama.
Nikola Ivaniš istaknuo je i veliku ulogu obrazovanja te naglasio nužnost kvalitetne reforme obrazovnog sustava.
Davor Štimac složio se da je interes mladih za političko djelovanje i politiku nisko te izrazio zadovoljstvo povjerenjem u znanost i znanstvenike. Puteve uključivanja mladih vidi u područjima koja im omogućavaju izražavanje kreativnosti i nezavisnosti: kultura, volontiranje i humanitarne akcije, debatni klubovi te veća uloga savjeta mladih.
Vedran Vivoda također je izrazio nezadovoljstvo školskim sustavom. Dosadašnje vođenje gradom smatra demotivirajućim za djelovanja mladih te ocjenjuje savjet za mlade i program za mlade lošim pokušajima uključivanja mladih u gradske strukture. Akcija mladih zalaže se za spuštanje granice za glasanje na 16 godina te uključivanje većeg broja mladih u sve političke strukture, od mjesnih odbora do gradskog vijeća.
Nebojša Zelić istaknuo je i problem ruralnih krajeva i nejednakih mogućnosti mladih u prilikama, kao i obrazovanju. Napomenuo je kako građanski odgoj i obrazovanje ne može biti panaceja i rješenje svih problema u društvu.
Kako kandidati/kinje planiraju poticati političku participaciju mladih i kako se politička participacija reflektira u predizbornim programima?
Ana Blečić Jelenović predložila je formaciju nestranačkog tijela unutar Gradskog vijeća i međustranačke delegacije koje bi informiralo mlade u Rijeci o političkim procesima te osnaživanje mjesnih odbora za rad s mladima.
Hrvoje Burić je istaknuo važnost društvenih mreža u komunikaciji s mladima. Izravnu komunikaciju i senzibilizaciju političkih struktura i podrške političara mladima na putu do izvrsnosti smatra ključnima za suradnju mladih i političkih struktura u Rijeci.
Nikola Ivaniš naveo je kako zna da mladi vješto prepoznaju nepravdu u društvu te da uzrok nepovjerenja mladih u politiku leži i u široj društvenoj slici. Otvaranje političkog prostora i rad na pravdi u društvu smatra jednim od rješenja osnovnih problema mladih, koji su na njih posebno osjetljivi.
Katarina Peović istaknula je da hijerarhijska struktura političkih stranaka i struktura obeshrabruje mlade te pogoduje napredovanju onih koji su oportunistički nastrojeni. Demokracija i participacija treba se živjeti na svim razinama: od mjesne do nacionalne razine, a mlade treba uključivati u sve upravljačke strukture ravnopravno s ostalim građanima.
Nebojša Zelič naveo je da podmladci političkih stranaka i nisu najbolji predstavnici mladih, budući da im sami mladi ne vjeruju, a upravo oni često čine savjete mladih. Program za mlade trebao bi se provoditi sinergijski od strane svih odjela gradske uprave dok informiranje smatra područjem na kojem se treba raditi, uz razvoj novih alata komunikacije.
O budućnosti riječkog modela Građanskog odgoja i obrazovanja...
Svi kandidati su se složili da podržavaju građanski odgoj i obrazovanje u školama uz prijedloge proširenja i nadopune pojedinih tema. Referirajući se na rezultate istraživanja političke pismenosti mladih u Hrvatskoj prepoznali su značajnu razliku u znanjima, stavovima i vrijednostima između učenika srednjih strukovnih škola i gimnazija, pogotovo strukovnog trogodišnjeg programa. Kandidati i kandidatkinje su također istaknuli važnost implementacije Građanskog odgoja i obrazovanja u srednje škole, pogotovo strukovne.
Ana Blečić Jelenović navela je kako je Građanski odgoj i obrazovanje dobar način učenja, ali da model treba osuvremenjivati kako bi bio ukorak s vremenom. Također, pozvala je i političke stranke na edukativno djelovanje u zajednici.
Hrvoje Burić podržao je riječki model Građanskoga odgoja i obrazovanja, ali je napomenuo kako sadržaje treba nadograditi s materijalima političke pismenosti.
Nikola Ivaniš dodao je kako Građanski odgoj i obrazovanje smatra izvrsnim, no smatra da treba povećati obuhvat učenika. Također, istaknuo je kako smatra da država treba provesti kvalitetnu obrazovnu reformu.
Katarina Peović navela je da postojeći model Građanskoga odgoja i obrazovanja ne obuhvaća dovoljno pitanje radništva i radničkih prava. U svom mandatu radila bi na većoj afirmaciji radništva i radnih prava kroz Građanski odgoj i obrazovanje te poticanju učeničkih zadruga.
Davor Štimac je s druge strane istaknuo da treba dati podršku provoditeljima Građanskoga odgoja i obrazovanja te poticati izravne akcije u zajednici.
Vedran Vivoda predložio je da se uvede nastavni predmet sličan Politici i gospodarstvu u završnim razredima srednjih strukovnih škola, kao i veća podrška učeničkim zadrugama.
Nebojša Zelič naglasio je mogućnost suradnje Grada i Županije na uvođenju Građanskoga odgoja i obrazovanja u srednje škole te poticanju aktivnosti mladih u društvu kroz programe u gradskim institucijama kao što je Dom mladih. Iako Grad ne može odlučivati o Građanskom odgoju i obrazovanju u srednjim školama, ono što može učiniti je iskoristiti prostore i resurse za edukaciju učenika i nastavnika.
Grad Rijeka nosi titulu Grada za mlade 2021.-2024.!
Moderatorica izv. prof. dr. sc. Bojana Ćulum Ilić podsjetila je na činjenicu da je Grad Rijeka jedan od devet gradova u Hrvatskoj koji su ispunili kriterije za certifikat Grada za mlade 2021.-2024. godine. U tom kontekstu, pozvala je kandidate i kandidatkinje da se obrate mladima i pozovu ih na izbore. Kandidati su pozvali mlade na izbore ističući to kao važan, iako samo prvi korak prema promjenama. Pozvali su ih i na aktivnost nakon izbora: praćenje rada izabrane lokalne vlasti, informiranje i pronalaženje mehanizama aktivnog sudjelovanja.
