Metode i sadržaji građanskog odgoja i obrazovanja iz učeničke perspektive
O AKTIVNOSTI
U petak 10. lipnja 2022. godine otputile smo se u Prvu riječku hrvatsku gimnaziju, gdje smo s petnaestak učenika i učenica 1.c razreda, uz pomoć njihovog razrednika Denija Kirinčića, pričale o temama, alatima i metodama poučavanja građanskog odgoja i obrazovanja iz učeničke perspektive. Prikupljena iskustva i iskaze učenika_ca iskoristit ćemo u oblikovanju Modela suradnje odgojno-obrazovnih ustanova i organizacija civilnog društva u provedbi građanskog odgoja i obrazovanja, u njegovom dijelu koji se tiče uključivanja učenika i učenica u planiranje njegove provedbe.
Učenici_e žele biti (su)kreatorice nastavnog procesa
Prvo smo pričali smo o aktivnostima i oblicima aktivnog građanskog djelovanja. Učenici_e su bili upoznati s oblicima djelovanja koji uključuju nižu razinu participacije, kao što su peticije, humanitarne aktivnosti i dolazak na unaprijed organizirane volonterske aktivnosti. Nitko od učenika_ca nije upoznat s radom mjesnih odbora ili savjetom mladih, no uglavnom su znali nabrojati neke organizacije civilnog društva. Većina učenika uspješno je mogla definirati nekoliko ljudskih prava.
U aktivnosti „barometar stavova“ učenici_e su raspravljali o tome postoje li teme o kojima se (ne) smije pričati u školi, kao i o tome može li se stjecati građanske kompetencije u učionici. Oko obje teme bili su podijeljenih mišljenja, no vrlo su jasno zauzeli stav da bi učenici_e trebali sudjelovati u kreiranju sadržaja nastave. „Profesori imaju više iskustva, no za neke stvari trebaju pitati i slušati nas“, podijelila je jedna učenica.
Orijentiranost na egzistencijalna pitanja i želja za konkretnim djelovanjem
Kroz grupni rad učenici_e su definirali neke teme i aktivnosti poučavanja GOO-a koji ih najviše interesiraju. Iz navedenog, vidljivo je da učenike_ce najviše zanimaju teme vezane uz egzistencijalna pitanja, odnosno financije i zaposlenje. Osim toga, zanima ih osnovna građanska dužnost – glasanje, a voljeli bi više znati i o ljudskim pravima općenito. Također, na temelju njihovih iskaza možemo zaključiti da učenici_e preferiraju konkretne aktivnosti s vidljivim rezultatima koje mogu samostalno organizirati uz pomoć odraslih (volonterske akcije). Također, vole „izaći“ iz školskih hodnika i upoznati lokalnu zajednicu gdje mogu dobiti dodatna znanja i vještine. Od ostalih oblika građanske participacije zanimaju ih ona kojima jasno mogu ukazati na probleme, kao npr. prosvjed.
Radionica se provela kao jedna od aktivnosti projekta MODUS – civilni i javni sektor za građanski odgoj i obrazovanje koji je usmjeren utjecanju na specifične izazove u provedbi građanskoga odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj. Projekt se provodi od 1.12.2020. do 31.3.2023. godine, a provode ga Udruga "Delta", Centar za građanske inicijative Poreč, Udruga Breza iz Hrvatske i Menneskerettighetsakademiet iz Norveške. Projekt je podržan s € 135.000,00 financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru Europskog gospodarskog prostora i Norveških grantova.
