O AKTIVNOSTI

11.travnja 2016.g. u Zagrebu je održana rasprava o prijedlozima kurikuluma u sklopu Cjelovite kurikularne reforme.

«Osuda na smrt strijeljanjem zamijenjena je osudom na smrt izgladnjivanjem», ocijenio je sudbinu Cjelovite kurikularne reforme Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu na raspravi o statusu građanskog odgoja i obrazovanja što ga je organizirala GOOD inicijativa u Novinarskom domu u Zagrebu. Kako je pojasnio svoja očekivanja, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar nastavit će javno govoriti da reforma ide dalje i da je ona prioritet ovoj Vladi, no s druge strane na operativnoj razini neće biti podrške i sve će ostati na individualnom entuzijazmu pojedinih nastavnika.

 

Ako su najave iz medija točne, onda je vrijeme da se izvjesi crna zastava, ocijenio je pak Mario Bajkuša iz Foruma za slobodu odgoja koji je napravio analizu predmetnih i međupredmetnih nacrta kurikuluma. Ta je analiza obuhvatila 18 kurikularnih dokumenata, odnosno 5588 odgojno-obrazovnih ishoda, s ciljem mapiranja prisutnosti, rasprostranjenosti, intenziteta i kvalitete dimenzija i tema građanskog odgoja i obrazovanja u kurikularnim dokumentima. Iz analize proizlazi da su najviše prisutne društvena i kulturalna dimenzija, dok su najmanje zastupljene politička i ljudsko-pravna dimenzija GOO-a. U predmetnim kurikulumima nedostaju teme vezane za Ustav RH, kao i teme vezane uz prava i obaveze RH kao članice Europske unije. «Kada se gledaju teme ljudskih prava, prava nacionalnih manjina, dječjih prava i tema borbe protiv diskriminacije, može se zaključiti kako će učenici dobiti značajan skup znanja i vještina, te razviti aktivan stav prema zaštiti ljudskih prava», napominje Bajkuša zaključujući: «Iz svega navedenog, zaključili smo da je potrebno uvesti građanski odgoj i obrazovanje u škole kao poseban predmet».

 

«Postoji opcija eksperimentalne provedbe u 60 škola od sljedeće školske godine. Imamo upite preko 300 škola za eksperimentalnu provedbu», istaknula je Suzana Hitrec, članica Ekspertne radne skupine za Cjelovitu kurikularnu reformu dodajući da, iako su učitelji jako opterećeni, spremni su na promjene i uočavaju da nam je svaki dan izgubljeno vrijeme.

 

Da su učitelji motivirani za provedbu GOO i drugih kurikuluma, složila se Mirna Grbec, članica radne skupine za izradu prijedloga kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, koja je istaknula da je učiteljima potrebna podrška i edukacija: «Bitno je da se provode edukacije, ne samo od strane nadležnih institucija, nego i drugih organizacija, poput organizacija civilnog društva, jer i oni provode kvalitetne edukacije važne za cjeloživotno učenje.» K tome, kako je dodala, Stručnoj radnoj skupini bili bi jako drago dobiti prijedloge stručnih vijeća za unapređenje kurikuluma.

 

Na pitanje kako vidi budućnost Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije, Neven Budak, predsjednik Posebnog stručnog povjerenstva za praćenje i provedbu Strategije istaknuo je da je ona podloga za povlačenje sredstava iz europskih fondova pa ako to želimo ne možemo je ukidati, a mijenjati se treba svake dvije godine kad se treba pogledati i revidirati ide li se u dobrom smjeru. međutim, «u ovoj zemlji uvijek postoji realna opasnost da se vuku iracionalni potezi i u današnjim okolnostima, ja sam poluoptimist-polupesimist. Ne bih htio reći da je situacija katastrofalna, ali sasvim sigurno u ovom času nemamo onu podršku koju bismo trebali imati. Dakle, imali smo problema s prošlom Vladom, pa tri mjeseca tehničke vlade, pa sad tri mjeseca se ništa ne događa. Dakle, već šest mjeseci se ništa ne događa - možda će se nešto promijeniti na bolje, nadajmo se da hoće.»

 

Za bilo kakva dodatna pitanja, slobodno kontaktirajte Marija Bajkušu iz Foruma za slobodu odgoja na e-mail [email protected] ili na broj telefona 099/9343-517.